Postovi
Voda - Vladimir Nazor
Ponešto o piscu: Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su
“Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”.
Tema: Preživljavanje suše
Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti
Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka
Mjesto radnje: Velo selo
Vrijeme radnje: nekad davno
Sadržaj:
Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.
Objavio lektire u 29. prosinac 2004 22:59:00
206 Comments:
ZAUVIJEK ĆEŠ BITI U NAŠIM SRCIMA!!!!!!!!
PU$$$$$$$$$A SVIMA KOJI VOLE TOŠU!!!!!!
POZDRAV OD EMILY!!!!!!!!!!!!!! =)
NE MOJTE DIRAT TOSU NEKA COVIK POCIVA U MIRU BOZJEM!
A USPUT LEKTIRA JE ONAKO I POMOGLO MI JE OVO O PISCU ALI MOGLO JE BITI MALO DULJE TNX!!!!
koje ste vi kučke ismijavate tošu ja sam ova vlasnica bloga i nemojte slučajno više to ponoviti dabogda tvoji tate i mame umrlee oddd kuge ma crknite i cijeli život skrivate da se nikad niste jebale pa prčite se sve u šesnajst naprimjer ovako aaa jao joj boli me to mateja aj nemoj gurat tako jako pr
lektira nevalja
nije velo selo nego postira
nije nekad davno vec pisceva mladost
lektira nevalja
nije velo selo nego postira
nije nekad davno vec pisceva mladost
i iso mi na jetra ., tako da .,.,(tnx na lektiri)
i daj napiši mišljenje o djelu i usput tnx
p
o
z
z
p
o
z
z
s=)xd
s=)xd
A BOOK IS A BORING.
STUPID.
WHO DOESN'T' T LOVE TOŠE?
I LOVE HE ,VERY MUCH.
JA BUM SPOTRLA ONOG KOJI OSTAVLA GLUPE KOMENTARE O TOŠI.
KAO DA BI SVIJET PROPAL BEZ TIH GLUPIH I SUVIŠNIH KOMENTARA.
neda mi se čitati lektiru
Čitanjem ove postat će te gluplji!!!!!!!!
SARA I MATEJA-SVAKA ČAST!!
SAD SVI VOLE TOŠU KAD JE UMRO, ALI IMA I ONIH KOJI SU I DALJE OSTALI ISKRENI I NI DALJE GA NE VOLE. TOŠE, POČIVAO U MIRU BOŽJEM, ALI NE VOLIM TE!! TAK JE I ZA DINU DVORNIKA SAD, A SAM SE PREDOZIRAO I SVI KOJI GA VOLE SU KAO I ON!!
btw jebala vas domaca glazba
RISE AGAINST 4 EVA!!
Tnx opet
thx
MATEJA I SARA
www.medvjedi.com
ae tnx..=)..ak je moguce ovih dana..
aj posalji mi na mail..??
mala___vk_@net.hr
pls pls..=))
trea mi..
ae..pusa
i opis likova
glupi ste ko kurac smece jedno !!!!!!!!!!!!!!!!!1!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
ok je napisano samo kad bi jos bio opis nekih likova ili citati
HvaLa ti puno
negdi si mi pomogLa
aLii nema nishta oo opisu Likova.
to ti je Loshe.
p.s Muchiiii oo Toshi
ostavi ga neka pociva u miru Bozjem
R.i.p
<3 <3
a sad lektira:
vi tražite o??????
tri veće kompozicijske cjeline: a) suša (i njene posljedice na prirodu i ponašanje ljudi) bla bla bla
jeste vi ikad čuli za google?? ako jeste upišite lektira za osnovnu školu
klikni download lektire i tu ćeš nać bilo koju lektiru
hhhhhhhhhhhhhhhhiiiiiiiii c(=
KNJIGA JE SRANJE!!!!
A LEKTIRA JE SUPER NAPISANA!!!!!
Naličje totalne (ne)zaposlenosti
Interesantno u našem "logoru" zvanom država, nije potrebno da se brinemo kakvim ćemo se poslom baviti i kakvi su unapred određeni uslovi i ciljevi rada. Bitno je da imamo sreće da se uposlimo u birokratskom aparatu zvanom državna administracija. Na taj način možemo steći neku kućicu ili stan, pa čak i automobil...U svim mjestima Hrvatske postoji biro za zapošljavanje, on nema nikakvu ulogu - osim toga da u njemu brojne osobe primaju plaću. I to je jedan od najgorih i najtežih hrvatskih apsurda i sramote.
Bezdušna eksploatacija i devestacija sela
Očekivalo se da će "čobanče", ministar poljoprivrede Petar Čobanković, uspjeti riješiti nagomilane probleme hrvatskog agrara, no osim toga , što se je on i sam udebljao kao tovljeni (kakav) bik, naše stočarstvo ostalo je zato mršavo... Bitnog blagostanja promjene na bolje u selu nema. Ministar nije donesao pravi dekret i zakone s kojim bi osobno inicirao hrvatsko selo. Nego okomili su se na seljaka raznim nametima i dađbinama... Bila je to neka vrsta kazne, tako da i ambari su ostali prazni bez žita i drugih poljoprivrednih proizvoda. Ali zato u medijima se spekuliralo, kako izvještajima državne statistike - bila je bogata i rodna godina u seoskoj proizvodnji.
Gradovi i županije posjeduju brojna službena vozila
Tko to sve može izfinancirati taj birokratski luksuz, uzmimo naprimjer - jednu županijsku upravu kao što je Bjelovar, ona ima stotinjak službenih automobila, i to nije nikoga briga. To je još uvijek otvoreno pitanje - na čemu se temelji naše gospodarstvo i na što naša država sliči. Ovaj "automobilski podhvat", stoji godišnje naše društvo na miljune kuna. Največi teret podnose Hrvati, koji su obezglavljeni i obespravljeni. Administracija se besramno odnosi - ona se vozika sa automobilima svuda naokolo, jer kontrole i odgovornosti nema. Kao toboše u Domovinskom ratu smo se riješili komunizma, ali brutalne metode ostale su iste. Zna se kakvi su materijalni odnosi mnogih ljudi, uz velike troškove života i drugih komunalnih izdvajanja.
Nisu poštedili ni djecu
Iako je u cijelom slučaju (bila) riječ o prevari i pljački - naš Ustav RH, je samo fikus na papiru. Ali otpor prema despotskoj tiraniji stalno tinja - ovakva zločinačka država (ne)može još dugo trajati. Kultura sivila osječa se na svakom čošku ili kutu našeg društva. Veliki vođe u Hrvatskoj, poručuju narodu da mora štediti - dok oni se rastrošno ponašaju. Ovo je bijedan i frapantan primjer, kako politika rabi se kod nas. Politička elita obasuta je svim privilegijima: vilama, automobilima, besplatnim ulaznicama na razne priredbe,.., ljetovanjima i zimovanjima u ekskluzivnim hotelima za "vrhušku". Jednom riječju "birokracija" kao rak u Hrvatskoj najeda i tlači sve oko sebe. Oni imaju sve što požele, dok hrvatski narod nema ništa osim bijede i siromaštva.... Maltretiranje i ponižavanja su čudo, jer nitko se zbog toga i ne brine.
BJELOVAR / CROATIA
18. listopada 2009.
NEZAVISAN KANDIDAT
Branko Stojković
095/ 814-82-90, 091/797-65-56
brankostojkovic152@yahoo.com
HRVATSKI POKRET ŠTIT
http://istinazanarod.blog.hr
http://mesomeso.blog.hr
OVDJE NORMALNI LJUDI GOVORE O OVOJ GLUPOJ LEKTIRI A NE O TOŠI...
OK.. AJDE CAO SADA IDEM PROČITAT LEKTIRU DO KRAJA SUTRA MI JE ...
NADAM SE 3 ILI 4 HAHA CAO LJUDI... WOLIM WAS SWIH...
OSIM ONE DVIJE GLUPAČE...
HA HA HA AH AHA AHA H AHA HA AHA HA AH HAHA
jEsTe Li i KUčKe NaGRaDA sTO kUnA Po SvAkoJ HAhAahA???
NAGRADNA IGRA JEVI SE NA a) meni
b)njima
daj njima one če te žešče sjebat...
mAtEjA I sara sU naJvEe rEtArDiRaNe CurE PArDoN kUčKe nA CIjElOM oVoM jEbEnOM sViJeTu?!!!
pozz mom jebenom 7.b razzredu
DaRia iZ bRsEčA Je NAj WoLM TE?!!!
vlado je djecak od deset godina,osjecajan,radoznao,u sebi sanjar s izrazitim darom zapazanja detalja i promjena u prirodi i osobinama drugih ljudi! buduci da je djete uglednog i obrazovanog otockog covjeka,njegovi kulturni vidici su nesto siri od onih u druge djece ,jer ga otac dodatno obrazuje citajuci mu iz klasicnih knjiga.
PRIMJER:
-otac me cesto zvao k sebi,citao mi i prevodio najmilije mu stihove iz Vergilija.
zbog oca ga drga djeca vise postuju cak i kosce prema njemu ima izvjesno postovanje i obraca mu se na sjor(od latinskog naziva sinjoj sto znaci gospodin)
vlado je plemenit decko i suosjeca s obicnim seljacima i djeli njihove nevolje.
PROMJER:
-jest,otac me uci da njihova zeda ista kao i moja da kad njima nije dobro,pravo je da to bude i meni. Nije dakle istina da smo mi jedno,a oni durgo(...)
-ja bi rado htio da je moja zeda ljutakao i u tih ljudi i da je ne upisam sve dok je se i oni ne lise(...)
-i kad majka donije zenama ono malo vode sto smo je imali u kuci te me pozva da pijem pred djecom sto su cekala,ja progutah slinu sto mi se vec gusta hvatala za korijen jezika pa joj rekoh:"hvala! nisam bas tako zedan."
VRIJEME RADNJE:
vrijeme zbivanja je druga polovica XIX. stoljeca. samo vrijeme pripovijetke pocinje se odvijati silaskom seljaka u pristaniste i traje koliko i cekanje vode-jedan dan
Posjetite ovu stranicu i skinite lektiru....bolje je od ovoga
POZZ..i ne lažite
O hrvatskom jedanaestercu, Na vrhu jezika i pera, Eseji i članci
VODA
Likovi:
Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka, Profeta, Livija
Kratki sadržaj:
Već tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi u selu su ogorčeni. Trpe, ali ne
očajavaju. Ne tuže se toliko zbog žeđi nego se najviše boje za svoje
vinograde i maslenike. Ovce i mazge također trpe žeđ: ne daju mlijeko niti
mogu prenositi teret.
„Dani su dugi. Sunce je tako toplo i sjajno da od njegove svjetlosti oči
bole a dišeš teško: nešto i u tebi žeže i pali. Obdan je sve mrtvo, mlitavo,
u luci i u selima. Nije dobro ni noću. U onoj kratkoj tami između kasnog
smiraja i ranog rođenja sunčeva, osjećaš još jače toplinu što izbija iz
užarenih litica, iz ugrijanih zidova, iz svega onoga čega su se dotakle
sunčane zrake preko dugog ljetnog dana.
Nestalo je odavle rijetkih ptica stanarica: kosova i drozdova, iako su od
vrućine dozrele bobulje na smrekama, i sok se iz njih cijedi u liku dugih
žitkih niti što se zlate a suncu. Zamukli su čak i cvrčci koji piju samo
rosu, pa je ljeto ove godine bez svoga glasa i bez svoje pjesme.
I glasovi zrikavaca i popaca što se prosipaju u tihim noćima,
zvučeći kao pregršti bisernih zrnaca bačenih na neke zvonke ploče,
stišavaju se sve više i odmiču uvijek dalje.
Ali seljani za to ne mare; ima nešto drugo što njih tišti i plaši.
Ovce i mazge trpe žeđu: ne mogu da nose terete, ne daju više mlijeko.
Jedna je koza crknula, i taj je događaj uzbunio Velo Selo.
Pošlo nekoliko starijih ljudi u grad da isprose hitru pomoć od vlasti i
unajme lađe što će dovesti vodu u luku. Ali lađe teško naći, a vlast im
kazala da će proći nekoliko dana dok im ratna mornarica bude mogla
poslati iz Pule velik brod koji prenosi vodu.“
I doista iz Pule dolazi veliki brod koji prenosi vodu. Rujan se primicao i
Vlado je trebao krenuti u školu izvan njihova sela. Stanovao bi kod tete.
Ali kako je suša bila sve jača, njegov otac izbjegava svaku riječ o
školovanju. Sutradan žene sišle do mora noseći prazna vedra na glavi.
Čekale su brod s vodom koji je trebao doći. Na obali je Košće oko sebe
zabavljao nekoliko derana. On im kaže da zna gdje se mogu nahraniti i
napojiti. Odvede ih do jednog bunara u dvorištu prazne kuće.
Košće se spusti u bunar i uhvati jegulju. Dječaci su brzo pripremili vatru
tako da je jegulja u taj čas bila pojedena. Zbog previše posoljene jegulje
dječaci su postali žedni. Košće im veli da se na Konšiljerovim dvorištu
nalazi cisterna puna vode, ali je dvorište zatvoreno i čuva ga Konšiljerov
«navdar». Ubrzo se pred tom kućom skupila gomila ljudi. Htjeli su gredom
razvaliti u Konšiljerovu kuću, ali im navdar prijeti da će pucati.
„Nazad, žene! - Na zidu dvorišta stajaše čovjek i gledaše u gomilu.
Bio je to Konšiljerov navdar, težak iz Malog Sela. Ali upravo taj čovjek
nije bio kadar stišati buru što se počinjala dizati u njedrima onih žena
žednih i gladnih, izmučenih dugim čekanjem i već u strahu da neće ništa
ni dočekati. Nisu ga voljele jer je bio za njih tuđinac; a mrzile su ga jer
bijaše oštar prema ženama iz Velog Sela kad bi ih zatekao na
gospodarevu.
- Ti si to, hudobo!
- On se isprsi i viknu iznova: - Nazad, žene!
- Gredu! Gredu! - nastavi Košće, a njegovi drugovi digoše gredu.
Navdar se smrknu u licu.
- Stoj ili ... pucam!
- Hi! Puška ti ostala doma ... pod postejom.
- On pruži ruku; dignu odnekud pušku.
- Hu! Hu! - ču se još glasniji uzvik.
Prkos i mržnja bijahu već raspalili žene. Nijedna se ne maku.
S rukama uprtim o bokove i s glavom uvis kričale su na navdara.
- Nema u njoj praha ka ni u tebi duše.
- Prazna je ka i ta tikva na tvojim ramenim. – Navdar dignu pušku i opali
u zrak.“
U pravi čas se pojavi Vladin otac i smiri ljude. On je sa još dva najstarija
čovjeka provjerio da li ima vode u cisterni ili Konšiljerovoj kući. Vode nije
bilo, a ljudi su poludjeli. Pošli su u konobu tražiti vodu. Tad se čuje glas:
- Brod!, Brod! - I tad su svi ljudi nahrlili na obalu. Žene su napadale
kapetana zašto odmah ne dade vode. Ali da svima kapetan lije u sudove,
trebalo bi puno vremena i većina vode bi se prolila u tlo. Vladin otac tada
nastupi i smiri žene. Svi zajedno odluče da vodu puste u najbliži bunar i
tamo se svi razdjele. Ubrzo su dvije cijevi ležale na putu nalik na dvije
zmijurine. I voda je potekla. Košće zapazi da iz nekih rupica na cijevi teče
voda pa i on počinje rezati cijev. Žene ga tuku i udaraju ali on toliko to ne
osjeti koliko uživa u vodi. Žene mu zavide pa počinju i one rezati cijevi.
Ubrzo se voda samo razijevala po putu. Mornari tada ljutiti odlaze, a narod
šutke gleda kako:
„Kapetan dotrča s mojim ocem i plane kao vatra. Odmah će otputovati.
Javiti vlastima. Tužiti selo da plati štetu. Nikad više nikakve pomoći tim
divljacima: ma ni za što i ni od koga. Moj ga otac mirio, ali uzalud.
Bio bi kapetan i udario da gomila ne ostane mirna, bez jedne riječi,
a gotovo i bez kretnje. Kao da je ovaj put osjećala i priznavala da je
kriva.“
Uto dotrče ljudi s druge strane otoka. Donose vijesti da dolazi jako veliko
nevrijeme. Svi odlaze u kuće i čekaju. Prošlo je nevrijeme prećeno tučom i
sve maline i grožđe su uništeni. Vlado tješi svog oca. Kaže da ne mora k
teti te da će mu pomagati. Ali otac želi da nastavi školovanje i da postane netko i nešto.
O djelu:
Pripovijetka započinje opisivanjem suše. Posebnu pažnju Nazor skreće na
isticanje i uspoređivanje patnja biljaka i ljudi:
„Čuju se glasovi, jer su na mnogim prisojima, ponajviše na stranama
brda, usahli čitavi redovi mladih loza i mladih maslina, osušili se i
pocrnjeli kao da ih nešto oparilo.“
„I ta su čeljad suha, crna i žilava kao njihove loze. Sokovi se u njima
zgusnuli; rekao bih i sve njihove žile suzile i savile u čvorove,
da ne izgube i ono malo soka što im još ostade.“
Uvod detaljno dočarava nestašicu vode te lakše razumijemo očaj ljudi.
To se očitava u situacijama kad se skupe mase ljudi. Tada na vidjelo
dolaze sve slabe ljudske strane. Ali Vladin otac, lik koji drži ravnotežu,
uči svog sina kreposti i solidarnosti s drugima.
„Jest, otac me uči. Da je njihova žeđ ista kao i moja, da kada njima nije
dobra, pravo je da to bude i meni. Nije dakle istina da smo mi jedno,
a oni drugo. A jer je tako, svi ćemo lakše skupa pretrpjeti.“
„I kad majka donije ženama ono malo vode što smo je još imali kući,
te me pozva da pijem pred djecom što su čekala, ja progutah slinu što mi
se, već gusta, hvatala za korijen jezika, pa joj rekoh:
- Hvala! Nisam baš tako žedan.“
Vlado otac se također pojavljuje i u napetim situacijama i umiruje narod.
S druge strane su mase ljudi koji bi napravili bilo što da se domognu
željenog. Ljudi gube povjerenja i ne vjeruju na riječ. Razvalili bi vrata i
provalili u nečije dvorište (VII. Poglavlje) ili čak oštetili brod
(VIII. Poglavlje). Ponašaju se pomalo čudno:
„Čeljad ih dira. Glade ih. Stiskaju ih rukama, uživajući što su cijevi onako
nabrekle. Dlanovi im osjećaju svježinu vode; kao da čak čuju i bilo te
vodene žile što kuca po ritmu nekog srca dolje u lađi.
- Teče!
Čeljad kao da joj osjeća i vonj, pa im nozdrve dršću. Sva njihova dugo
trpljena i silom prigušena žeđ čezne i kriči u upaljenoj krvi.
Pritiskuju dlanove na mokru cijev; mirišu ih i ližu.
- Je! Voda! Ma baš voda!
A na kraju kad pohlepnici počinju rezati cijevi i mornari odu, oni se sami
uhvate u svojim djelima i smatraju se krivima. Možda će odsad početi
misliti na druge i djeliti s drugima jer nam se to vraća dvostruko.
O hrvatskom jedanaestercu, Na vrhu jezika i pera, Eseji i članci
VODA
Likovi:
Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka, Profeta, Livija
Kratki sadržaj:
Već tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi u selu su ogorčeni. Trpe, ali ne
očajavaju. Ne tuže se toliko zbog žeđi nego se najviše boje za svoje
vinograde i maslenike. Ovce i mazge također trpe žeđ: ne daju mlijeko niti
mogu prenositi teret.
„Dani su dugi. Sunce je tako toplo i sjajno da od njegove svjetlosti oči
bole a dišeš teško: nešto i u tebi žeže i pali. Obdan je sve mrtvo, mlitavo,
u luci i u selima. Nije dobro ni noću. U onoj kratkoj tami između kasnog
smiraja i ranog rođenja sunčeva, osjećaš još jače toplinu što izbija iz
užarenih litica, iz ugrijanih zidova, iz svega onoga čega su se dotakle
sunčane zrake preko dugog ljetnog dana.
Nestalo je odavle rijetkih ptica stanarica: kosova i drozdova, iako su od
vrućine dozrele bobulje na smrekama, i sok se iz njih cijedi u liku dugih
žitkih niti što se zlate a suncu. Zamukli su čak i cvrčci koji piju samo
rosu, pa je ljeto ove godine bez svoga glasa i bez svoje pjesme.
I glasovi zrikavaca i popaca što se prosipaju u tihim noćima,
zvučeći kao pregršti bisernih zrnaca bačenih na neke zvonke ploče,
stišavaju se sve više i odmiču uvijek dalje.
Ali seljani za to ne mare; ima nešto drugo što njih tišti i plaši.
Ovce i mazge trpe žeđu: ne mogu da nose terete, ne daju više mlijeko.
Jedna je koza crknula, i taj je događaj uzbunio Velo Selo.
Pošlo nekoliko starijih ljudi u grad da isprose hitru pomoć od vlasti i
unajme lađe što će dovesti vodu u luku. Ali lađe teško naći, a vlast im
kazala da će proći nekoliko dana dok im ratna mornarica bude mogla
poslati iz Pule velik brod koji prenosi vodu.“
I doista iz Pule dolazi veliki brod koji prenosi vodu. Rujan se primicao i
Vlado je trebao krenuti u školu izvan njihova sela. Stanovao bi kod tete.
Ali kako je suša bila sve jača, njegov otac izbjegava svaku riječ o
školovanju. Sutradan žene sišle do mora noseći prazna vedra na glavi.
Čekale su brod s vodom koji je trebao doći. Na obali je Košće oko sebe
zabavljao nekoliko derana. On im kaže da zna gdje se mogu nahraniti i
napojiti. Odvede ih do jednog bunara u dvorištu prazne kuće.
Košće se spusti u bunar i uhvati jegulju. Dječaci su brzo pripremili vatru
tako da je jegulja u taj čas bila pojedena. Zbog previše posoljene jegulje
dječaci su postali žedni. Košće im veli da se na Konšiljerovim dvorištu
nalazi cisterna puna vode, ali je dvorište zatvoreno i čuva ga Konšiljerov
«navdar». Ubrzo se pred tom kućom skupila gomila ljudi. Htjeli su gredom
razvaliti u Konšiljerovu kuću, ali im navdar prijeti da će pucati.
„Nazad, žene! - Na zidu dvorišta stajaše čovjek i gledaše u gomilu.
Bio je to Konšiljerov navdar, težak iz Malog Sela. Ali upravo taj čovjek
nije bio kadar stišati buru što se počinjala dizati u njedrima onih žena
žednih i gladnih, izmučenih dugim čekanjem i već u strahu da neće ništa
ni dočekati. Nisu ga voljele jer je bio za njih tuđinac; a mrzile su ga jer
bijaše oštar prema ženama iz Velog Sela kad bi ih zatekao na
gospodarevu.
- Ti si to, hudobo!
- On se isprsi i viknu iznova: - Nazad, žene!
- Gredu! Gredu! - nastavi Košće, a njegovi drugovi digoše gredu.
Navdar se smrknu u licu.
- Stoj ili ... pucam!
- Hi! Puška ti ostala doma ... pod postejom.
- On pruži ruku; dignu odnekud pušku.
- Hu! Hu! - ču se još glasniji uzvik.
Prkos i mržnja bijahu već raspalili žene. Nijedna se ne maku.
S rukama uprtim o bokove i s glavom uvis kričale su na navdara.
- Nema u njoj praha ka ni u tebi duše.
- Prazna je ka i ta tikva na tvojim ramenim. – Navdar dignu pušku i opali
u zrak.“
U pravi čas se pojavi Vladin otac i smiri ljude. On je sa još dva najstarija
čovjeka provjerio da li ima vode u cisterni ili Konšiljerovoj kući. Vode nije
bilo, a ljudi su poludjeli. Pošli su u konobu tražiti vodu. Tad se čuje glas:
- Brod!, Brod! - I tad su svi ljudi nahrlili na obalu. Žene su napadale
kapetana zašto odmah ne dade vode. Ali da svima kapetan lije u sudove,
trebalo bi puno vremena i većina vode bi se prolila u tlo. Vladin otac tada
nastupi i smiri žene. Svi zajedno odluče da vodu puste u najbliži bunar i
tamo se svi razdjele. Ubrzo su dvije cijevi ležale na putu nalik na dvije
zmijurine. I voda je potekla. Košće zapazi da iz nekih rupica na cijevi teče
voda pa i on počinje rezati cijev. Žene ga tuku i udaraju ali on toliko to ne
osjeti koliko uživa u vodi. Žene mu zavide pa počinju i one rezati cijevi.
Ubrzo se voda samo razijevala po putu. Mornari tada ljutiti odlaze, a narod
šutke gleda kako:
„Kapetan dotrča s mojim ocem i plane kao vatra. Odmah će otputovati.
Javiti vlastima. Tužiti selo da plati štetu. Nikad više nikakve pomoći tim
divljacima: ma ni za što i ni od koga. Moj ga otac mirio, ali uzalud.
Bio bi kapetan i udario da gomila ne ostane mirna, bez jedne riječi,
a gotovo i bez kretnje. Kao da je ovaj put osjećala i priznavala da je
kriva.“
Uto dotrče ljudi s druge strane otoka. Donose vijesti da dolazi jako veliko
nevrijeme. Svi odlaze u kuće i čekaju. Prošlo je nevrijeme prećeno tučom i
sve maline i grožđe su uništeni. Vlado tješi svog oca. Kaže da ne mora k
teti te da će mu pomagati. Ali otac želi da nastavi školovanje i da postane netko i nešto.
O djelu:
Pripovijetka započinje opisivanjem suše. Posebnu pažnju Nazor skreće na
isticanje i uspoređivanje patnja biljaka i ljudi:
„Čuju se glasovi, jer su na mnogim prisojima, ponajviše na stranama
brda, usahli čitavi redovi mladih loza i mladih maslina, osušili se i
pocrnjeli kao da ih nešto oparilo.“
„I ta su čeljad suha, crna i žilava kao njihove loze. Sokovi se u njima
zgusnuli; rekao bih i sve njihove žile suzile i savile u čvorove,
da ne izgube i ono malo soka što im još ostade.“
Uvod detaljno dočarava nestašicu vode te lakše razumijemo očaj ljudi.
To se očitava u situacijama kad se skupe mase ljudi. Tada na vidjelo
dolaze sve slabe ljudske strane. Ali Vladin otac, lik koji drži ravnotežu,
uči svog sina kreposti i solidarnosti s drugima.
„Jest, otac me uči. Da je njihova žeđ ista kao i moja, da kada njima nije
dobra, pravo je da to bude i meni. Nije dakle istina da smo mi jedno,
a oni drugo. A jer je tako, svi ćemo lakše skupa pretrpjeti.“
„I kad majka donije ženama ono malo vode što smo je još imali kući,
te me pozva da pijem pred djecom što su čekala, ja progutah slinu što mi
se, već gusta, hvatala za korijen jezika, pa joj rekoh:
- Hvala! Nisam baš tako žedan.“
Vlado otac se također pojavljuje i u napetim situacijama i umiruje narod.
S druge strane su mase ljudi koji bi napravili bilo što da se domognu
željenog. Ljudi gube povjerenja i ne vjeruju na riječ. Razvalili bi vrata i
provalili u nečije dvorište (VII. Poglavlje) ili čak oštetili brod
(VIII. Poglavlje). Ponašaju se pomalo čudno:
„Čeljad ih dira. Glade ih. Stiskaju ih rukama, uživajući što su cijevi onako
nabrekle. Dlanovi im osjećaju svježinu vode; kao da čak čuju i bilo te
vodene žile što kuca po ritmu nekog srca dolje u lađi.
- Teče!
Čeljad kao da joj osjeća i vonj, pa im nozdrve dršću. Sva njihova dugo
trpljena i silom prigušena žeđ čezne i kriči u upaljenoj krvi.
Pritiskuju dlanove na mokru cijev; mirišu ih i ližu.
- Je! Voda! Ma baš voda!
A na kraju kad pohlepnici počinju rezati cijevi i mornari odu, oni se sami
uhvate u svojim djelima i smatraju se krivima. Možda će odsad početi
misliti na druge i djeliti s drugima jer nam se to vraća dvostruko.
Mjesto i vrijeme radnje:
Velo selo, na otoku, nekad davno
Likovi:
Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka, Profeta, Livija
neki mali podaci...
...meni treba opis pučana....
hvala
pomagajteeee brzooooooo
Vrijeđati umrle osobe,zar ste toliko nisko pali?!
I kao prvo dam se kladiti da je Toše učinio više nego što bi vi balavci učinili za 1o života i zato ga se okanite..Kakav god bio,a zaista je bio dobar,što se to vas tiče?!! Vi bi sigurno bili presretni kada bi poslje vaše smrti ljudi srali po vama kao da ste zadnji ološi... Daj smirite tenzije, a u ovo je blog o lektiri a ne o umrlim osobama. I zašto niste zadovoljni ovime što je napisano?!- Govorite kao nema ovoga,nema onoga..Ma budite sretni što vam se ova osoba uopće posvetila i napisala barem nešto..a toliko ste nesbosobni da vam se sve mora napravit.. daj uključite malo mozgove svoje!. I stvarno ste pretjerali s ovime o Toši čovjek to nikako nije zaslužio, ali ipak danas ima samo budala poput vas koji neznaju cjeniiti i poštivati druge!. Obuzdajte se malo ili uopće nekomentirajte.. i zahvaljujem se na pomoći...Ovo mi je doista pomoglo :)
Vrijeđati umrle osobe,zar ste toliko nisko pali?!
I kao prvo dam se kladiti da je Toše učinio više nego što bi vi balavci učinili za 1o života i zato ga se okanite..Kakav god bio,a zaista je bio dobar,što se to vas tiče?!! Vi bi sigurno bili presretni kada bi poslje vaše smrti ljudi srali po vama kao da ste zadnji ološi... Daj smirite tenzije, a u ovo je blog o lektiri a ne o umrlim osobama. I zašto niste zadovoljni ovime što je napisano?!- Govorite kao nema ovoga,nema onoga..Ma budite sretni što vam se ova osoba uopće posvetila i napisala barem nešto..a toliko ste nesbosobni da vam se sve mora napravit.. daj uključite malo mozgove svoje!. I stvarno ste pretjerali s ovime o Toši čovjek to nikako nije zaslužio, ali ipak danas ima samo budala poput vas koji neznaju cjeniiti i poštivati druge!. Obuzdajte se malo ili uopće nekomentirajte.. i zahvaljujem se na pomoći...Ovo mi je doista pomoglo :)
i odgoja?!. Danas očito nema normalnih osoba, već su svi neodgojeni kreteni.
Ljudi,shvatite! Previše ste ufurani i nabrijani.. Daj se obuzdajte malo.. Što vam je napravio Toše??. to što ima bolji glas od vas i stvarno je bio dobar čovjek nemora značit da je kreten koji se predozirao ili takva neka glupost.. Ja naprimjer, ne slušam Tošu iako nema loše pjesme...ali neserem po njemu jel imam bar malo odgoja i poštovanja! Na nižu razinu nemožete pasti!. Ovo je katastrofaaa!.Stvarno nevjerujem... Nadam se da će se jednog dana dogoditi nešto takvo pa ćete vidjeti kako je to.. Preporučam vam da se sakrijete u mišju rupu i pokrijete se ušima. jel je ovo nepodnošljivo i sramotno!. još jednom hvala na pomoći :)) by: petra :DDD
DRŽAVE", A STANUJE U OTETOM STANU?!
Branko Stojković, Bjelovar
To pokazuje da je organizirani kriminal dostigao
najvišu moguću točku razvoja, a to znači da je
prerastao u državni kriminal. Takva vlast je pravi
politički problem s kojim se suočavaju Hrvati.
Stoga je za novopečenu lidericu i premijerku Jadranku
Kosor bilo vrlo podlo i cinično, s kakvom
se je prevarom ona poslužila. I kako je došla do
tuneg stana, koji ni po čemu nije mogao biti njezin.
Ovaj tekst oslikava svu moralnu krizu u našem
društvu i jedan politički sustav, koji vodi uzurpatorica
vlasti "željezna ledy" - tipa Kosor. Isto tako
znamo da je desetogodišnja vladavina Stjepana
Mesića bila je smak Hrvata. Život satkan od
"otrovne pljuvačke" (bivših) ljevičara i (ne)
Hrvata, vidimo kuda nas je to dovelo? Prema
procjenama, bez zaposlenja u pravnoj Hrvatskoj
je ostalo bez posla u zadnjih 20-tak godina oko 1
milijun Hrvata.
Loša poslovna politika i neodgovorno raspolaganje
financijama i luksuz saborskih zastupnika,
hrvatski narod košta godišnje dodatnih stotinu
milijuna kuna. Kao što znamo, svaki saborski
zastupnik ima svog vozača i službeno vozilo. Koliko
ovaj narod košta "saborski vozni park", sve
protekle ove godine? A da se ne govori o voznim
parkovima županija i gradova. Sve to plaća Hrvatski
narod.
Da se isto tako ne govori o benificijama saborskih
zastupnika. Cijela nacija se je uvaljala u
političkom dreku. Narod sve lošije živi. Hrvatski
granani su u velikoj krizi i naravno zbog toga
treba prozivati Vladu RH, koja i dalje niječe svoju
odgovornost. Mislim, da je Jadranka Kosor
razgolićena osoba. I njezin HDZ-e, koji je stranka
osobnih kruhobrižnika. Tako, ako ne proglasimo
krivce, kako možemo doći do slobode.
Vrijeme je da se digne "Glas ŠTIT-a !" I da se svi
pametni i nepokvareni ljudi u Hrvatskoj ujedine
"protiv nakaze", odnosno počnu preuzimati vlast.
To bi trebala biti "nacionalna obveza" i osnovni
cilj svih Hrvata. Jer Hrvati su pretvoreni u posljednje
sluge sustava Jadranke KOS-OR. Zna se,
što znači KOS i oslobodilačka revolucija OR. Dokle
zloupotreba imena Hrvati?!
lenib rasa,bcara
i hajduk isto
Molim vas.. =)
a i ovo nije mjesto da se piše o njemu, nego je ovo netko otvorio temu lektire, a ne temu Toše :D
Toše <3<3
možee citati ? :))
o likovima: VLADO:-voli svoju obitelj i poštuje
-dobar,pošten
-razuman i marljiv
OTAC:-razuman
-požrtvovan,snalažljiv
-pošten,brižan
-vrijedan i dobar
Poruka: Pomažite drugima pa će i drugi vama pomoći
Evo,nadam se da sam vam malo pomogla jer sam vidjela da u komentarima pišete da vam to treba.. :))
aa onima,,kome Toše nije bio dobar pjevač..bolje nek šute jel ne znaju šta pričaju,,pa nemamo svi isto mišljenje..
vi seljaci kaj ste ga slusali da bog da crkli i otišli u pakao jebem vam sve da vam jebemm
vi seljaci kaj ste ga slusali da bog da crkli i otišli u pakao jebem vam sve da vam jebemm
vi seljaci kaj ste ga slusali da bog da crkli i otišli u pakao jebem vam sve da vam jebemm
r